← Nazad na blog
VODIČI  |  29. oktobar 2026.

Osnivanje zdravstvenih ustanova u Srbiji – uslovi, dokumentacija i postupak

Osnivanje zdravstvenih ustanova u Srbiji predstavlja važan korak za sve koji žele da razviju poslovanje u oblasti zdravstvene zaštite. Bez obzira na to da li planirate polikliniku, privatni dom zdravlja ili drugu vrstu zdravstvene ustanove, uspešan početak zahteva pažljivo planiranje, odgovarajuću dokumentaciju i ispunjavanje zakonom propisanih uslova.

Za razliku od jednostavne poslovne registracije, osnivanje zdravstvene ustanove podrazumeva i proveru uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti. Zbog toga je važno da se već u početnoj fazi usklade planirane usluge, prostor, kadrovi, oprema i administrativne procedure.

Od poslovne ideje do zdravstvene ustanove

Osnivanje zdravstvene ustanove nije samo pitanje registracije. To je proces u kojem se poslovni plan, medicinska delatnost i zakonski zahtevi moraju međusobno uskladiti. Pravilno postavljen redosled aktivnosti može pomoći da se izbegnu nepotrebni troškovi i zastoji.

Šta podrazumeva osnivanje zdravstvene ustanove?

Zdravstvena ustanova je jedan od zakonom predviđenih oblika obavljanja zdravstvene delatnosti. U Srbiji se zdravstvene ustanove mogu osnivati u javnoj ili privatnoj svojini, pod uslovima propisanim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti.

Kada je reč o privatnom sektoru, osnivač zdravstvene ustanove može biti fizičko ili pravno lice, u skladu sa zakonskim uslovima.

Sam proces obuhvata više povezanih aktivnosti:

  • definisanje vrste ustanove i planirane zdravstvene delatnosti;
  • izradu poslovnog i finansijskog plana;
  • izbor i pripremu odgovarajućeg prostora;
  • planiranje potrebnih kadrova i medicinske opreme;
  • pripremu osnivačke i druge dokumentacije;
  • utvrđivanje ispunjenosti propisanih uslova;
  • registraciju zdravstvene ustanove u APR-u.

Svaka od ovih aktivnosti utiče na naredne korake. Na primer, odluka o vrsti zdravstvene delatnosti može značajno uticati na potrebe za prostorom, opremom i zaposlenima.

otvaranje zdravstvstvene ustanove u srbiji

Koje vrste zdravstvenih ustanova postoje u Srbiji?

Zakon o zdravstvenoj zaštiti predviđa različite vrste zdravstvenih ustanova. Među njima su:

  • dom zdravlja;
  • zdravstvena ustanova poliklinika;
  • apotekarska ustanova;
  • opšta i specijalna bolnica;
  • zdravstveni centar;
  • zavod i zavod za javno zdravlje;
  • klinika i druge zakonom predviđene vrste ustanova.

Međutim, činjenica da zakon predviđa određenu vrstu ustanove ne znači da se svaka od njih može osnovati pod istim uslovima ili u svakom obliku svojine. Mogućnost privatnog osnivanja i konkretni zahtevi zavise od vrste ustanove i važećih propisa.

Kako izabrati odgovarajući oblik?

Pre donošenja odluke važno je definisati obim planiranih zdravstvenih usluga, broj medicinskih specijalnosti, organizaciju rada i dugoročne ciljeve poslovanja.

Ukoliko planirate više različitih medicinskih delatnosti, organizacija i zahtevi mogu biti drugačiji nego kod samostalne privatne prakse.

Važno je razlikovati dva pojma

Privatna praksa i zdravstvena ustanova nisu isto. Zakon ih prepoznaje kao različite oblike obavljanja zdravstvene delatnosti. Razlikuju se u pogledu osnivanja, organizacije, registracije i određenih uslova rada. Zato pravni i organizacioni oblik treba odrediti pre pokretanja postupka.

Uslovi za osnivanje zdravstvene ustanove

Da bi zdravstvena ustanova mogla da obavlja planiranu delatnost, potrebno je ispuniti propisane uslove koji se odnose na odgovarajući prostor, medicinske kadrove, opremu i druge zahteve utvrđene relevantnim propisima.

Tačni uslovi zavise od vrste ustanove i zdravstvene delatnosti koja će se obavljati.

1. Prostor za zdravstvenu ustanovu

Izbor prostora jedna je od najvažnijih odluka tokom osnivanja. Nije dovoljno da prostor bude na dobroj lokaciji ili da ima odgovarajuću površinu. Potrebno je proveriti da li njegova namena, raspored i tehničke karakteristike odgovaraju zahtevima planirane zdravstvene delatnosti.

Pre zakupa ili kupovine prostora korisno je razmotriti:

  • mogućnost organizacije potrebnih funkcionalnih celina;
  • pristup pacijentima i zaposlenima;
  • tehničke i sanitarno-higijenske uslove;
  • potrebu za adaptacijom i dodatnim instalacijama;
  • mogućnosti budućeg proširenja delatnosti.

Posebno je važno izbeći velika ulaganja u adaptaciju pre nego što se proveri da li je prostor odgovarajući za planiranu namenu.

2. Medicinski kadrovi

Planiranje kadrova mora biti usklađeno sa zdravstvenim uslugama koje ustanova namerava da pruža. U zavisnosti od delatnosti, propisi mogu zahtevati odgovarajuće zdravstvene radnike, stručne kvalifikacije, licence i druge uslove.

Pored medicinskog osoblja, potrebno je organizovati i upravljačke, administrativne i operativne poslove ustanove.

3. Medicinska oprema

Potrebna oprema određuje se prema vrsti i obimu zdravstvene delatnosti. Pri planiranju nabavke važno je razlikovati opremu koja je neophodna za ispunjavanje propisanih uslova od dodatne opreme koja doprinosi kvalitetu i efikasnosti rada.

Takav pristup omogućava realnije planiranje početne investicije.

Dokumentacija za osnivanje zdravstvene ustanove

Priprema dokumentacije zahteva posebnu pažnju, jer različiti postupci mogu podrazumevati različite obrasce, priloge i dokaze.

Prema uputstvima Agencije za privredne registre, za registraciju osnivanja zdravstvene ustanove u privatnoj svojini među ključnim dokumentima nalaze se:

  • registraciona prijava na propisanom obrascu;
  • akt o osnivanju zdravstvene ustanove;
  • statut zdravstvene ustanove;
  • rešenje nadležnog organa o ispunjenosti uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti;
  • odluka o imenovanju direktora;
  • odgovarajući dokazi o identitetu osnivača;
  • dokaz o uplati propisane registracione naknade.

U zavisnosti od konkretnog slučaja, mogu biti potrebni i drugi dokumenti. Zbog toga je važno koristiti aktuelna uputstva nadležnih institucija.

Osnivački akt i statut

Osnivačkim aktom definišu se osnovni podaci o ustanovi, delatnost, sredstva za osnivanje i druga zakonom predviđena pitanja. Statutom se bliže uređuju delatnost, unutrašnja organizacija, upravljanje i poslovanje ustanove. Njihovu sadržinu potrebno je prilagoditi konkretnom obliku zdravstvene ustanove.

Zvanična uputstva i obrasci dostupni su na sajtu Agencije za privredne registre.

Postupak osnivanja zdravstvene ustanove – korak po korak

Iako se konkretan postupak razlikuje u zavisnosti od vrste ustanove, proces je korisno organizovati kroz nekoliko logičnih faza.

KORAK 01

Definisanje delatnosti i poslovnog modela

Odredite koje zdravstvene usluge planirate da pružate, kome su namenjene, kako će ustanova biti organizovana i koji oblik osnivanja odgovara vašem planu.

KORAK 02

Provera prostora, kadrova i opreme

Proverite usklađenost planiranog prostora, opreme i kadrova sa propisanim uslovima za delatnost koju želite da obavljate.

KORAK 03

Priprema osnivačke dokumentacije

Pripremite osnivački akt, statut i ostala potrebna dokumenta. Potpisi osnivača privatne zdravstvene ustanove na osnivačkom aktu overavaju se u skladu sa zakonom.

KORAK 04

Utvrđivanje ispunjenosti propisanih uslova

U nadležnom postupku proverava se ispunjenost uslova za obavljanje planirane zdravstvene delatnosti. Zdravstvena ustanova može obavljati samo delatnost obuhvaćenu odgovarajućim rešenjem.

KORAK 05

Registracija zdravstvene ustanove u APR-u

Podnosi se propisana prijava sa potrebnom dokumentacijom i dokazom o uplati naknade. Zdravstvena ustanova stiče svojstvo pravnog lica i počinje sa radom danom upisa u Registar zdravstvenih ustanova, u skladu sa zakonom.

Prikazani koraci predstavljaju pregled procesa, a ne univerzalan spisak radnji za svaku vrstu zdravstvene ustanove. Konkretan redosled i dokumentacija moraju biti usklađeni sa važećim propisima i zahtevima nadležnih organa.

Registracija zdravstvene ustanove u APR-u

Registar zdravstvenih ustanova vodi Agencija za privredne registre (APR). U njega se upisuju zdravstvene ustanove u javnoj i privatnoj svojini.

Registracija se sprovodi na osnovu odgovarajuće prijave i dokumentacije, a kroz jednošalterski sistem ustanova dobija i matični broj i poreski identifikacioni broj (PIB).

Važno je naglasiti da registracija ne zamenjuje postupak utvrđivanja uslova za obavljanje zdravstvene delatnosti. Zbog toga se ovi koraci moraju posmatrati kao povezani delovi procesa osnivanja.

Aktuelne informacije o registraciji, obrascima i naknadama mogu se pronaći na zvaničnoj stranici Registra zdravstvenih ustanova.

Koliko košta osnivanje zdravstvene ustanove?

Troškovi osnivanja zavise od vrste ustanove, obima zdravstvenih usluga, lokacije, prostora, opreme i planiranog broja zaposlenih.

Prilikom izrade finansijskog plana treba uzeti u obzir nekoliko grupa troškova:

  • Prostor: zakup ili kupovina, adaptacija i tehničko opremanje;
  • Medicinska oprema: nabavka, instalacija i održavanje;
  • Kadrovi: zapošljavanje, zarade i povezani troškovi;
  • Administracija: dokumentacija, propisane takse i registracione naknade;
  • Poslovanje: softver, potrošni materijal, režijski troškovi i organizacija rada;
  • Finansijska rezerva: sredstva za početni period poslovanja.

MEDIORA savet

Ne planirajte investiciju samo do dana otvaranja. Finansijski plan treba da obuhvati i prve mesece poslovanja, kada prihodi mogu biti promenljivi, a redovni troškovi već postoje.

Koliko traje postupak osnivanja zdravstvene ustanove?

Ne postoji jedinstven rok koji važi za svaku zdravstvenu ustanovu. Ukupno trajanje zavisi od pripremljenosti dokumentacije, stanja prostora, dostupnosti potrebnih kadrova, vrste delatnosti i trajanja pojedinačnih administrativnih postupaka.

U praksi je važno razlikovati vreme potrebno za:

  • poslovno i organizaciono planiranje;
  • pronalazak i pripremu prostora;
  • nabavku i instalaciju opreme;
  • pripremu dokumentacije;
  • postupanje nadležnih organa;
  • registraciju i organizaciju početka rada.

Zato je korisnije napraviti realan vremenski plan sa međusobno povezanim aktivnostima nego oslanjati se na jedan okvirni datum otvaranja.

Najčešće greške pri osnivanju zdravstvenih ustanova

Određene greške mogu značajno otežati ili usporiti pokretanje zdravstvene ustanove.

Zakup prostora pre provere uslova

Prostor koji izgleda idealno za pacijente ne mora automatski odgovarati propisanim zahtevima za planiranu delatnost. Provera pre potpisivanja dugoročnih ugovora može sprečiti skupe adaptacije ili promenu lokacije.

Nedovoljno precizno definisana delatnost

Ako nije jasno koje će se zdravstvene usluge pružati, teško je pravilno planirati kadrove, opremu, prostor i potrebnu dokumentaciju.

Potcenjivanje početnih troškova

Fokusiranje isključivo na medicinsku opremu, bez planiranja operativnih troškova i finansijske rezerve, može stvoriti dodatni pritisak u prvim mesecima rada.

Neusklađen redosled aktivnosti

Istovremeno pokretanje više međusobno zavisnih aktivnosti bez jasnog plana može dovesti do ponavljanja posla, dodatnih troškova i nepotrebnih zastoja.

Kako MEDIORA pomaže pri osnivanju zdravstvenih ustanova?

Osnivanje zdravstvene ustanove zahteva usklađivanje poslovnih, organizacionih i administrativnih aktivnosti. Upravo u tome stručna podrška može imati važnu ulogu.

MEDIORA Consulting pruža podršku u planiranju i organizaciji procesa otvaranja privatne prakse i zdravstvenih ustanova, uz pristup prilagođen konkretnom projektu.

U zavisnosti od potreba klijenta, podrška može obuhvatiti:

  • početnu analizu ideje i planirane delatnosti;
  • definisanje potrebnih aktivnosti i prioriteta;
  • usmeravanje kroz proces pripreme dokumentacije;
  • organizaciju koraka vezanih za prostor, opremu i procedure;
  • koordinaciju aktivnosti tokom pripreme za početak rada.

Cilj je da osnivač ima jasniju sliku o procesu, obavezama i narednim koracima, uz razumevanje da konačne odluke i rešenja donose nadležni organi.

Često postavljana pitanja

Ko može da osnuje privatnu zdravstvenu ustanovu?

Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, zdravstvenu ustanovu u privatnoj svojini može osnovati fizičko ili pravno lice, pod zakonom propisanim uslovima. Konkretne mogućnosti zavise i od vrste zdravstvene ustanove.

Da li je zdravstvena ustanova isto što i privatna ordinacija?

Ne nužno. Zakon razlikuje zdravstvene ustanove i privatnu praksu. Odgovarajući oblik zavisi od planirane delatnosti i drugih zakonskih uslova.

Da li je dovoljna samo registracija u APR-u?

Ne. Za obavljanje zdravstvene delatnosti potrebno je ispuniti propisane uslove i imati odgovarajuće rešenje nadležnog organa. Registracija u APR-u deo je šireg postupka osnivanja.

Da li je moguće unapred odrediti tačan trošak osnivanja?

Bez podataka o vrsti ustanove, prostoru, opremi, kadrovima i obimu usluga nije moguće dati pouzdanu procenu. Troškove je najbolje planirati kroz individualni finansijski i operativni plan.

Kada je najbolje započeti pripremu dokumentacije?

Već u ranoj fazi planiranja, nakon što su dovoljno jasno definisani vrsta ustanove i planirana delatnost. Tako se dokumentacija može uskladiti sa stvarnim potrebama projekta.

Osnivanje zdravstvene ustanove počinje dobrim planom

Uspešno osnivanje zdravstvene ustanove ne zavisi samo od ispunjavanja administrativnih zahteva. Podjednako su važni odgovarajući poslovni model, pravilno planiran prostor, adekvatni kadrovi, realan budžet i dobra organizacija svih aktivnosti.

Kada se ove odluke donose pravovremeno i u skladu sa propisanim uslovima, proces može biti pregledniji, a rizik od nepotrebnih troškova i kašnjenja manji.

Dobar početak nije samo otvaranje ustanove. To je stvaranje uslova za njen održiv i organizovan rad.

Napomena: Tekst je informativnog karaktera. Konkretni uslovi, potrebna dokumentacija i postupci zavise od vrste zdravstvene ustanove i važećih propisa. Pre pokretanja postupka potrebno je proveriti aktuelne zahteve nadležnih organa.

Spremni da napravite prvi korak?
Zakažite konsultaciju i saznajte kako možemo da vam pomognemo
na putu do vaše privatne prakse.
ZAKAŽITE KONSULTACIJU
ZAKAŽITE KONSULTACIJU